Home Žena Dojenje može pomoći u sprječavanju kognitivnog pada

Dojenje može pomoći u sprječavanju kognitivnog pada

39
0

Rezultati nove studije otkrili su kako su žene starije od 50 godina koje su u prošlosti dojile imale bolje rezultate na kognitivnim testovima u usporedbi sa ženama koje nikada nisu dojile.

Rezultati objavljeni u časopisu Evolution, Medicine and Public Health ukazuju na to kako dojenje može imati pozitivan utjecaj na kognitivne sposobnosti žena u postmenopauzi i može imati dugoročne koristi za mozak.

Kognitivno zdravlje ključno je za dobrobit starijih osoba. Ipak, kada kognitivne sposobnosti počnu slabiti nakon 50. godine, to može biti snažan pretkazatelj Alzheimerove bolesti, vodećeg oblika demencije i uzroka invaliditeta među starijim osobama. Znanstvenicima je poznata pozitivna povezanost između dojenja i manjeg rizika od drugih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Naime, ta su stanja snažno povezana s većim rizikom za razvoj Alzheimerove bolesti.

U ovoj studiji znanstvenici su analizirali podatke prikupljene od žena koje su sudjelovale u dva poprečna randomizirana kontrolirana 12-tjedna klinička ispitivanja. Ukupno 115 žena odlučilo je sudjelovati, od čega je u 64 žene dijagnosticirana depresija. Sve su ispitanice završile opsežne psihološke testove kojima su znanstvenici izmjerili stupanj učenja, odgođenog prisjećanja, izvršnog funkcioniranja i brzinu obrade informacija. Također su odgovorile na upitnik o njihovoj reproduktivnoj životnoj povijesti koji je uključivao pitanja o dobi u kojoj im je započela menstruacija, broju iznijetih i neiznijetih trudnoća, duljini vremena dojenja za svako dijete i dobi u kojoj je započela menopauza.

Važno je da nijedna od ispitanica nije imala dijagnozu demencije ili druge psihijatrijske dijagnoze poput bipolarnog poremećaja, neuroloških poremećaja i ovisnosti o alkoholu ili drogama. Također nije bilo značajne razlike u dobi, rasi, obrazovanju ili drugim kognitivnim parametrima između ispitanica kojima je dijagnosticirana depresija i onima kojima nije.

Ključni rezultati analize podataka otkrili su kako je oko 65% žena bez depresije izjavilo da su dojile, u usporedbi s 44% žena s depresijom.

Sve ispitanice bez depresije prijavile su barem jednu završenu trudnoću u usporedbi s 57,8% ispitanica s depresijom. Rezultati kognitivnih testova također su otkrili kako su ispitanice koje su dojile, bez obzira jesu li patile od depresije ili ne, imale bolje rezultate u sva četiri kognitivna testa za mjerenje učenja, odgođenog prisjećanja, izvršnog funkcioniranja i brzine obrade informacija u usporedbi sa ženama koje nisu dojile.

Zanimljivo je kako su istraživači također otkrili da je duže trajanje razdoblja dojenja bilo povezano s boljom kognitivnom izvedbom. Kada su zbrojili svo vrijeme koje je žena provela dojeći u svom životu, otkrili su kako su žene koje nisu dojile imale značajno niže kognitivne rezultate u tri od četiri domene u usporedbi sa ženama koje su dojile 1-12 mjeseci, te u sve četiri domene u usporedbi sa ženama koje su dojile više od 12 mjeseci. Žene koje su najdulje dojile imale su najviše rezultate na kognitivnim testovima.

Potrebno je provesti buduće studije kako bi se istražio odnos između povijesti dojenja i kognitivnih sposobnosti u većim i geografski raznolikijim skupinama žena. Važno je bolje razumjeti zdravstvene učinke dojenja za žene, s obzirom na to da žene danas manje učestalo doje i tijekom kraćih vremenskih razdoblja nego što se to u ranije doba prakticiralo, zaključuju znanstvenici.

Previous articleOporavak nakon poroda
Next articleMalim promjenama u prehrani ublažite simptome PMS-a