Home Žena Biološki sat – mit ili stvarnost?

Biološki sat – mit ili stvarnost?

370
0
Girl biting her fingers in fright. Woman in fear poses against background of hands holding clock

Biološki sat sve je popularniji termin koji se uglavnom odnosi na osobe ženskog spola, a označava period života u kojem žena može ostati trudna i uspješno iznijeti trudnoću.

Što zapravo biološki sat podrazumijeva? Postoji li on za muškarce te može li se odgoditi njegovo otkucavanje? Na sva ova pitanja, ali i brojna druga donosimo vam odgovore u nastavku teksta.

Što je biološki sat?
Biološki sat je popularni termin koji se uglavnom odnosi na osobe ženskog spola. On označava period života u kojem žena može ostati trudna i uspješno iznijeti trudnoću. Pojam “biološki sat” počeo se koristiti 70-ih godina prošlog stoljeća, uslijed borbe za ženska prava, kada se sve veći broj žena odlučuje nastaviti obrazovanje i imati vlastitu karijeru.

Starenje je vodeći uzrok smanjenja plodnosti i “otkucavanja biološkog sata”.

Žene se rađaju s određenim brojem jajnih stanica koje sazriju u pubertetu. Prosječna adolescentica ima 300 do 500 000 jajnih stanica. Svakim ciklusom, ukoliko ne dođe do oplodnje, dio jajnih stanica propada. Dakle, svakim mjesecom žene gube jajne stanice te ih ostaje sve manje spremnih za oplodnju. Osim što se njihov broj smanjuje, preostale jajne stanice godinama gube i na kvaliteti pod utjecajem raznih okolišnih čimbenika, poput prehrane, lijekova, stila života i bolesti.

Upravo zbog smanjenja broja spolnih stanica i njihove kvalitete, smanjuje se i šansa za trudnoću. Smatra se da je vrhunac ženske plodnosti oko 25. godine života. Žene ispod tridesete godine života imaju oko 25 % šanse za prirodnim začećem svaki mjesec, žene iznad tridesete oko 20 %, dok se za žene blizu četrdesetih ta šansa spušta na oko 5 %.

Također, smanjena kvaliteta jajnih stanica u starijoj životnoj dobi, podrazumijeva i veću šansu za spontani pobačaj, anomalije ploda i komplikacije u trudnoći.

Postoji li biološki sat za muškarce?
Muškarci za razliku od žena spolne stanice mogu stvarati. Njihova proizvodnja započinje tek u pubertetu te traje sve do duboke starosti. Ipak, kvaliteta i broj spermija se nakon 40. godine života smanjuje.

Dakle, biološki sat postoji i za muškarce, budući da se starenjem i smanjenjem kvalitete i broja spolnih stanica, smanjuje i vjerojatnost da će partnerica (čak i mlađa) zanijeti i uspješno iznijeti trudnoću.

Zabrinjava činjenica da se spermiogram muškaraca za manje od četiri desetljeća smanjio za 50-60 % te je muška neplodnost u porastu.

Što još utječe na plodnost osim starosti?
Nažalost, u moderno doba, sve je veći broj parova koji se bori s neplodnosti. Iako je životna dob najznačajniji čimbenik koji utječe na plodnost, postoji i niz drugih faktora.

Neki od njih su:

problemi s ovulacijom (kronični anovulatorni ciklusi)
neprohodnost jajovoda
endometrioza
hormonski poremećaji
infekcije
varikokela
lijekovi (kemoterapeutici, citostatici, antibiotici, zračenje)
pušenje (oštećuje jajovode, smanjuje rezervu jajnih stanica u jajniku i dr.)
alkohol i droge (snižavaju libido, razinu testosterona kod muškaraca, uzrokuju probleme s erekcijom, nepravilnim ciklusima i ovulacijom te dovode do oštećenja brojnih staničnih funkcija u organizmu)
pretilost ili pothranjenost (uzrokuju hormonski disbalans)
izlaganje testisa visokoj temperaturi (saune, kupke, sjedilački način života, određena zanimanja – kuhari, vatrogasci i sl.)
nezdrava prehrana (osim što dovodi do pretilosti, u današnje vrijeme sve je veći unos toksina i pesticida hranom)
stres
Stres i plodnost
Stresno razdoblje u životu se općenito povezuje s nezdravim načinom života – nezdravom prehranom, pušenjem, konzumacijom alkohola i sl. Smatra se da stres generalno ne smanjuje plodnost, ali ju “pauzira”. Jednostavnije rečeno, organizmu se taj trenutak ne čini pogodnim za trudnoću, stoga se energija preusmjerava na druge funkcije važne za održavanje života. Upravo zato, dolazi do primjerice kašnjenja menstruacije, stvaranja akni i smanjenja libida u stresnim razdobljima života.

Nažalost, u današnje vrijeme sve smo izloženiji stresu, što doprinosi smanjenju plodnosti.

Osim toga, svaki ponovni pokušaj zanošenja, odnosno neuspjeh u ostvarivanju trudnoće, popraćen je nadom, razočarenjem, tugom i ljutnjom. Taj “rolerkoster” emocija negativno utječe na plodnost i dovodi do začaranog kruga. Upravo zato se parovima koji planiraju trudnoću često govori “samo se pokušajte opustiti”. Dokazano je da su parovi koji su usporedno s postupcima potpomognute oplodnje bili uključeni u neki psihoterapijski program, imali 10-ak posto veće šanse za ostvarivanjem trudnoće.

Može li se biološki sat odgoditi?
Starenje, naravno, ne možemo zaustaviti, ali postoje mnogi načini kako se možemo pobrinuti za očuvanje svog reproduktivnog i cjelokupnog zdravlja. Prestanite pušiti, konzumirati alkohol i droge. Hranite se zdravo i raznoliko te budite fizički aktivni. Tjelesna aktivnost pomaže organizmu u borbi protiv slobodnih radikala i stresa. Kako bi smanjili stres (kojem smo sve izloženiji), boravite u prirodi, odvojite vrijeme za sebe, čitajte, meditirajte, slušajte glazbu, družite se s dragim ljudima. U slučaju da se sami ne možete izboriti sa stresom, nemojte se sramiti potražiti stručnu pomoć.

Kako bi na vrijeme započeli s liječenjem zdravstvenih problema koji mogu uzrokovati neplodnost, važno je redovito odlaziti na ginekološke i sistematske preglede.

U planiranju trudnoće od iznimne je važnosti i “zdrav odnos” s partnerom, stoga razgovarajte o svojim željama i planovima, budite si međusobna podrška te zajedno sudjelujte u rješavanju problema.

I za kraj…
U moderno doba, parovi se sve kasnije odlučuju na stvaranje potomstva te je “biološki sat” sve popularniji termin. Međutim, on se ne odnosi samo na žene, već i na osobe muškog spola. Biološki sat se uglavnom povezuje sa starenjem, ali postoji i niz drugih faktora koji utječu na plodnost. Nažalost, sve veći broj žena koje se još nisu našle u ulozi majke, osjeća sram, anksioznost, ljutnju i zabrinutost zbog svojih godina, stoga je važno naglasiti da je starenje prirodni proces, koji ne možemo zaustaviti, ali je moguće zdravim načinom života i redovitim zdravstvenim pregledima povećati šanse za začeće.